Promena vremena i kraći dan: Kako sezonski uslovi utiču na rizike i šta organizacije mogu da urade

Pomeranje sata unazad tradicija je koja traje decenijama, ali i dalje mnogima zadaje glavobolju. Nekada je ova praksa služila kao način da se tokom zimskih meseci smanji potrošnja energije, dok danas mnogi smatraju da ona donosi više štete nego koristi. Našem telu potrebno je više jutarnjeg i manje večernjeg svetla da bi bilo dobro usklađeno sa 24-časovnim danom. Jutarnje svetlo je ključni signal koji „resetuje“ naš unutrašnji sat i sinhronizuje ga sa spoljnim svetom.

Svake godine vraćanje sata unazad donosi vidljivu promenu u našoj svakodnevici: dani postaju kraći, mrak pada ranije i smanjuje se prirodna vidljivost. Iako deluje kao mala tehnička promena, ovaj sezonski pomak ima značajan uticaj na bezbednost zaposlenih — posebno u industrijama gde se rad odvija na otvorenom, u noćnim smenama ili u uslovima ograničene vidljivosti.

Ovaj period predstavlja idealnu priliku da organizacije preispitaju i pojačaju svoje BZR prakse, kako bi se smanjili rizici i održala visoka kultura bezbednosti.

Promena vremena utiče na tri ključna faktora bezbednosti:

1. Smanjena vidljivost

Raniji mrak otežava kretanje zaposlenih, vidljivost opreme, vozila, signalizacije i terena.
To povećava rizik od:

  • spoticanja i padova,
  • povreda u zonama utovara/istovara,
  • saobraćajnih incidenata u krugu preduzeća,
  • grešaka tokom rada sa mašinama.

2. Umor i poremećaj biološkog ritma

Čak i mala promena od jednog sata može uticati na ritam spavanja i koncentraciju, posebno kod zaposlenih koji rade smene. Simptomi uključuju:

  • sporije reakcije,
  • smanjenu pažnju,
  • povećanu sklonost greškama.

3. Promenjeni uslovi okruženja

Jesen donosi hladnije vreme, vlagu, klizave površine i češće oblačne dane — svi ovi faktori utiču na bezbedno kretanje i obavljanje zadataka.

Da bi se rizici u periodu posle promene vremena uspešno kontrolisali, preporučuju se sledeće preventivne mere:

1. Poboljšanje vidljivosti radnika i prostora

  • Proveriti kvalitet i ispravnost reflektujuće LZO opreme.
  • Ojačati spoljašnje osvetljenje u zonama kretanja i utovara.
  • Redovno čistiti i održavati rasvetu kako bi se izbegle slabe tačke osvetljenja.

2. Pojačana kontrola radnih zona

  • Identifikovati površine koje mogu postati klizave ili manje vidljive.
  • Obezbediti jasnu signalizaciju i obeležavanje staza za pešake.
  • Proveriti bezbednost prelaza, stepenika i ulazno–izlaznih punktova.

3. Upravljanje umorom

  • Podstaći zaposlene da prijave osećaj umora bez bojazni.
  • Promovisati kraće pauze, hidrataciju i planiranje odmora.
  • Posebnu pažnju posvetiti radnicima u noćnim i rotacionim smenama.

4. Bezbednije kretanje i transport

  • Podsetiti vozače viljuškara i službenih vozila na smanjenu vidljivost.
  • Proširiti bezbednosne zone i ograničiti brzinu u kritičnim periodima dana.
  • Redovno proveravati ispravnost svetlosne opreme na vozilima.

5. Kontinuirana BZR komunikacija

  • Organizovati kratke dnevne brifinge ili sastanke.
  • Koristiti vizuale, postere i interne objave kao podsetnike.
  • Podsticati sve zaposlene da prepoznaju opasnosti i podele zapažanja.

Jačanje kulture bezbednosti tokom sezonskih promena

Organizacije koje proaktivno upravljaju sezonskim rizicima ne samo da smanjuju broj povreda, već i šalju jasnu poruku: bezbednost zaposlenih je prioritet bez izuzetka. Promena vremena i kraći dani su idealan trenutak da se osnaže rutine, unaprede procedure i motivišu zaposleni da razmišljaju preventivno. Kada svi učestvuju — od menadžmenta do operativnih timova — kultura bezbednosti postaje snažnija i održivija.

Zaključak

Sa skraćenjem dana povećava se rizik od povreda zbog smanjene vidljivosti, umora i otežanih uslova za bezbedno kretanje i rad. Statistika pokazuje da se tokom perioda nakon promene vremena beleži porast incidenata – ali uz pravovremenu prevenciju, većinu njih moguće je sprečiti. Iako promena vremena deluje kao mali pomak, njen uticaj na svakodnevnu bezbednost može biti značajan, ali uz pravovremenu prevenciju, rizike možemo efikasno kontrolisati.

Zato u narednim nedeljama fokus stavljamo na:

✔ Vidljivost radnika  – Proveriti reflektujuću LZO opremu i funkcionalnost spoljne rasvete.

✔ Kvalitetno radno osvetljenje – Osigurati da su radne zone, prilazi i transportne rute adekvatno osvetljeni.

✔ Upravljanje umorom i redovna komunikacija – Komunicirati o zamoru, podsticati pravovremene pauze, kratki brifinzi i vizuelni podsetnici .

✔ Bezbedno kretanje i transport – Pojačati kontrole, pregledati signalizaciju i podsetiti na usporavanje u mračnim uslovima.

Bezbednost počinje pažnjom, a održava se timskim radom i doslednošću.

Pravovremena priprema, kvalitetna komunikacija i doslednost u primeni BZR mera ključ su za smanjivanje rizika i očuvanje zdravlja zaposlenih tokom mračnijih meseci.

Bezbednost počinje pažnjom — a održava se zajedničkom odgovornošću.

Vladan Mitrović, struk. mast. inž. zašt. na radu

Koje razlike, novine i obaveze donosi nov Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju karcinogenim, mutagenim ili reproduktivno toksičnim materijama?
Stručni seminar „Upravljanje sistemom bezbednosti i zdravlja na radu“