BORA ZAŠTITA na konferenciji: „Novi propisi u oblasti rada i bezbednosti i zdravlja na radu” u Kragujevcu

Predstavnik BORA ZAŠTITA doo je prisustvovao na konferenciji posvećenoj novim propisima u oblasti rada i bezbednosti i zdravlja na radu 08.04.2016. godine, u Kragujevcu, pod pokroviteljstvom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije, postupajući prema zaključku Saveta za bezbednost i zdravlje na radu, u organizaciji Uprave za bezbednost i zdravlje na radu, Unije poslodavaca Srbije – Sektora za bezbednost i zdravlje na radu i Udruženja za bezbednost i zdravlje na radu Srbije. Naziv stručne konferencije je bio: „Izmene i dopune zakona i podzakonskih propisa u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu primena u praksi‚‚.

Učešće su pored predstavnika Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, zauzeli i Unija Poslodavaca Srbije, Članovi Saveta za bezbednost i zdravlje na radu, sindikati: Savez samostalnih sindikata Srbije i UGS nezavisnost, naučna i stručna javnost, sredstva javnog informisanja, pravna lica sa licencom u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, službe medicine rada, lica za bezbednost i zdravlje na radu, i dr.

Uvodničari su bili:

  • Negovan Stanković, državni sekretar, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja;
  • Zoran Lazić, pomoćnik ministra za rad, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja;
  • Vera Božić Trefalt, direktorka Uprave za bezbednost i zdravlje na radu, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja;
  • Duško Vuković, potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije;
  • Saša Dimitrijević, predstavnik UGS nezavisnost;
  • Nebojša Miletić, predstavnik Unije poslodavaca Srbije.

Obrađene teme:

  • “Zakon o uslovima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo i njihovoj zaštiti”, Zoran Lazić, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja;
  • “Postupanje inspekcije rada u svetlu Zakona o inspekcijskom nadzoru (nadzor nad radom neregistrovanih subjekata, rad na “crno”)” i primena Zakona o inspekcijskom nadzoru, Prvoslav Milenković, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja;
  • Zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu i podzakonski propisi koji su doneti na osnovu Zakona, Vera Božić – Trefalt, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Kako su donete određene izmene zakona o bezbednosti i zdravlja na radu kao i ostali propisa iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, osnovni cilj konferencije jeste upoznavanje učesnika sa njegovim izmenama i dopunama, kao i sa ostalim propisima iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu sa fokusom na ključne aktivnosti kojima treba posvetiti posebnu pažnju u narednom periodu kako bi se kultura i svest u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu podigla na viši nivo, kako u procesu primene zakonskih i podzakonskih propisa tako i u pogledu jačanja socijalnog dijaloga i jačanja uloge civilnog društva u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Svi učesnici su se na sveobuhvatan način upoznali sa najnovijim izmenama i predlozima za dalje unapređenje stanja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.

U uvodnom delu konferencije se istakla važnost donetih podzakonskih akata i njihovo usaglašavanje sa Direktivom EU 89/391 EEC o uvođenju mera za podsticanje poboljšanja bezbednosti i zdravlja radnika na radu kao i potreba za transponovanjem ostalih direktiva. Zakonski propisi o bezbednosti na radu su dobri i usklađeni sa evropskim, ali je potrebno da ih poslodavci primenjuju kao i sami radnici. Broj povreda na radu smanjen je prošle godine za 14 %. Iako je manje smrtnih ishoda na radu, zabrinjava zdravstveno stanje radnog stanovništva.

Predstavnici sindikata smatraju da treba smanjiti radno vreme na 7 sati, dok poslodavci kažu da novi propisi o bezbednosti na radu značajnije utiču na efikasnost u samom procesu rada.

Zakonom o izmenama i dopunama zakona o bezbednosti i zdravlјu na radu koji je stupio na snagu u novembru 2015 godine predstavljene su Zakonske novine u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i obuhvataju:

  • Obavezu donošenja programa za osposoblјavanje za bezbedan i zdravrad;
  • Evidencije u oblasti bezbednosti i zdravlјa naradu;
  • Organizovanje poslova bezbednosti i zdravlјa naradu;
  • Uslove davanja na korišćenje hemikalija u drugih hemijskihmaterija;
  • Uslove za izdavanje licence za obavlјanje poslova bezbednosti i zdravlјa na radu i

O ovoj temi je BORA ZAŠTITA već pisala i detaljnije možete pročitati na:
https://borazastita.rs/sta-donose-i-na-koga-se-odnose-izmene-i-dopune-zakona-o-bezbednosti-i-zdravlju-na-radu/

Na konferenciji je bilo reči i o Zakonu o inspekcijskom nadzoru (o čemu je BORA ZAŠTITA već pisala i detaljnije možete pročitati na: https://borazastita.rs/primena-zakona-o-inspekcijskom-nadzoru/) i istaknuti su ključni problemi koji se javljaju u postupku inspekcijskog nadzora kao što su nepostojanje ugovora o radu, neregistrovani privredni subjekti koji obavljaju delatnost, nepostojanje stručnog osposobljavanja za bezbedan i zdrav rad i dr. Lica koja su najčešće angažovana bez postojanja ugovora o radu su lica koja obavljaju sezonske poslove, kao i lica na gradilištima što dovodi do povećane opasnosti od nastanka povreda na radu usled nedovoljnog upoznavanja sa tehnologijom rada. Podaci ukazuju da su najčešća lica koja su zadobila smrtne povrede na radu radila bez ugovora o radu, a takvi slučajevi se najčešće zatiču na gradilištima. U budućem radu inspekcije rada kontiunirano će se raditi na jačanju inspekcijskog nadzora u cilju smanjenja rada na “crno” kao i prevođenja sive ekonomije u legalne tokove. Suzbijanje rada na crno, zahvaljujući novim propisima o postupanju inspekcije rada donosi rezultate, jer su neprijavljeni radnici ušli u zakonske okvire, rečeno je na koferenciji.

Na konferenciji je bilo je više reči o zakonu o uslovima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo i njihovoj zaštiti. Naime, novim Zakonom o uslovima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo definisana su prava zaposlenih koji se upućuju na rad u inostranstvo, uslove postupke i obaveze poslodavca u vezi sa upućivanjem zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo, saradnja organa i organizacija koji obavljaju poslove državne uprave u vezi sa zaštitom prava zaposlenih na privremenom radu u inostranstvu i nadzor nad primenom ovog Zakona. Umesto potpisivanja ugovora predviđeno je korišćenje obrasca koji poslodavac popunjava. Zakonom su predviđene i kazne za poslodavce koji ne prijave radnike koje šalju u inostranstvo. Zakonom se rešavaju nedostaci na adekvatniji i sveobuhvatniji način i kontrolišu uslovi pod kojima se zaposleni upućuju na rad u inostranstvo kao i da li su ispunjene zakonske odredbe.

U trećem delu konferencije “ pitanja i odgovore” uz aktivno učešće prisutnih odgovore su davali: Vera Božić Trefalt, direktorka Uprave za bezbednost i zdravlje na radu, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Zoran Lazić, pomoćnik ministra za rad, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Dragoslav Tomović, predsednik Udruženja za bezbednost i zdravlje na radu Srbije. Tom prilikom data su sledeća obaveštanja značajna za ovu oblast i temu konferencije:

  • Urađen je novi Pravilnik o načinu i postupku pružanja prve pomoći, koji se trenutno analizira u Ministarstvu zdravlja. Novim pravilnikom će biti definisano koji broj zaposlenih mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći, ko vrši osposobljavanje za pružanje prve pomoći, sadržaj ormarića za prvu pomoć….
  • Za sledeću godinu je predviđen projekat o usavršavanju znanja Lica za bezbednost i zdravlje na radu.
  • Najavljeno je veće učešće medicine rada u praćenju zdravstvenog stanja zaposlenog. Ova oblast deluje najmanje uređena, što pokazuje i činjenica da u Srbiji na primer u toku prošle godine nije registrovano nijedno profesionalno oboljenje. Očekuje se regulisanje ove oblasti do 2018. godine.
  • Obrazac (Evidencija) 10 je predviđena da predstavlja spisak celokupne opreme i sredstava lične zaštite kod poslodavca, ali je praksa pokazala da obrazac nije adekvatan, zbog čega će se promeniti u narednom periodu.
  • Obrazac (Evidencija) 13 je predviđena da se u njoj evidentiraju sve vrste lekarskih pregleda zaposlenih kod poslodavca, koji su određeni različitim pravilnicima (oftamološki, biološki, hemijski, poljoprivredni, utovar teških predmeta, vozač, noćni rad…)
    (O prethodne dve stavke BORA ZAŠTITA je već pisala i možete pročitati detaljnije na našem sajtu: https://borazastita.rs/prikaz-izmena-pravilnika-iz-oblasti-bezbednosti-i-zdravlja-na-radu/)
  • Predviđa se završetak centralnog registra povreda na radu do 2018. godine
  • Dat je savet da se prijavljuju sve povrede, a onda naknadno obavesti inspekcija o klasifikaciji povrede
  • Upozoreni su svi koji obavljaju poslove lica za bezbednost da će se licence oduzimati ne samo firmi, već i vlasnicima, direktorima i ostalim povezanim licima u preduzeću. Direktor kod firmi koje pružaju usluge iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu mora imati ugovor o radu u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.
  • Stručno osposobljavanje predstavlja velike probleme u praksi, zbog nedefinisanog načina sprovođenja stručnog osposobljavanja. Najavljuje se skup na višem nivou predstavnika nadležnih ministarstava i drugih predstavnika koje će imati za cilj definisanje ove oblasti.
  • Nije rešena nedoumica da li su poslovi sa povećanim rizikom ili radno mesto sa povećanim rizikom? Tj. da li je npr. radno mesto automehaničar povećan rizik ili radionica (gde radi)? Zakonom o radu je definisana obaveza poslodavcima da naprave pravilnik o sistematizaciji radnih poslova, a ne radnih mesta.
  • Pomoćnik ministra rada je rekao da su u toku seminari i obuke svih inspektora rada kako bi usaglasili kriterijume
  • Očekuje se da u toku ove godine bude donešen zakon kojim će se definisati rad kuća koje se bave lizingom zaposlenih
  • Početkom sledeće godinu se očekuje donošenja Zakona o štrajku, Zakona o mirnom rešavanju sporova i Zakona o sezonskom zapošljavanju
  • Načelnik inpekcije rada iz Kragujevca je najavio da je prioritet kontrola rada na crno, a potom neregistrovanih poslova. S tim da inspekcija iz Kragujevca prvih 10 meseci obavljala prevenciju, edukaciju i konsultaciju poslodavaca bez podnetih prekršajnih prijava.
  • Najavljeno je da od aprila 2016. godine svi inspektori rada sa manje od 7 godina staža moraju da polažu stručni ispit
  • Inspekcija rada je 2014. godini zaposlila 4 200, a u 2015. godine 12 250 ljudi koji su radili “na crno”
  • Akcija rotacije inpekcija po okruzima se nastavlja i biće redovna praksa
  • Rad na privremenim i povremenim poslovima u praksi stvara probleme, pošto on može da traje najduže 120 dana, a poslodavci drže zaposlene gdoinu dana, od čega su najčešće prijavljeni na 1-2 meseca na osiguranje
  • Probni rad takođe u praksi stvara probleme jer poslodavci misle da u tom periodu ne moraju da potpišu ugovor sa zaposlenim, zbog čega mogu da dobiju kazne.
  •  Pokrenuta je inicijativa da zaposleni ne može početi sa radom dok se ne osigura na zdravstveno i penziono i invalidsko osiguranje

Rezime konferencije:

  1. Napredak postignut od 2005, tokom jedanest godina od donošenja Zakona o bezbednosti i zdravlja na radu bio je neujednačen, uključujući i napredak u oblastima smanjenja broja smrtnih povreda na radu, ali bez poboljšanja u oblastima analize incidencije povređivanja, statistike i osiguranja zbog povreda na radu i profesionalnih oboljenja.
  2. Takođe prepoznaje se potreba da se ubrza napredak u prevazilaženju problema i razvoju malih i srednjih preduzeća smanjenjem administrativno-birokratskih barijera, kako u sferi zapošljavanja tako u svim sektorima socijalne
  3. Prepoznaj se diversifikacija aktera i zainteresovanih strana u procesu postizanja poboljšanja ambijenta za bolje i bezbednije poslovanje. U tom kontekstu, potvrđuje se potreba za punim i efikasnim učešćem svih, a posebno socijalnih partnera, u globalnom procesu donošenju
  4. Neophodnosti uspostavljanja inkluzivnog i transparentnog proces analize sistema socijalne politike otvorenog za sve aktere i usmerenog na razradi globalnihciljevaprivrednog razvoja sa kojima bi se saglasio Socijalno – ekonomski savet, a u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu Savet za bezbednost i zdravlje na
  5. Upućuje se apel državnim organima da se uzdrže od proglašavanja i sprovođenja bilo kakvih unilateralnih, ekonomskih, finansijskih ili represivnih mera koje nisu u skladu sa Strategijom bezbednosti i zdravlju na radu za period 2013-2017 i zakonskim rešenjima i koje bi ometale potpuno dostizanje ekonomskog i društvenog razvoja, naročito u malim i srednjim preduzećima, a posebno u novo otvorenim
  6. Pozivaju se socijalni partneri da, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, doprinesu privrednom razvoju i razviju strategije održivosti koje integrišu, inter alia, politike prevencije u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Prepoznaje se uloga koju mala i mikro preduzeća imaju u doprinosu socijalne inkluzije i smanjenju nezaposlenosti . U tom smislu, podržava se inicijative Vlade R.Srbije za održivi privredni preporod i razvoj, kroz promociju doprinosa privatnog sektora i politike smanjenja administrativno-birokratskih barijera.
  7. Prepoznata je potreba da se po prioritetu uredi registar povreda na radu i profesionalnih oboljenja na principima EUROSTATA- metodologiji ESAW iEODS;
  8. U ovoj oblasti takođe neophodna je daleko bolja opremljenost i veća i efikasnija koordinacija u praktičnom delovanju inspekcijskih organa na nivou republike kao i njihova bolja kadrovska, tehnička i ukupna
  9. Iz izloženih diskusija potvrđeno je da postoji dovoljan broj zakonskih i drugih normi kojima je uređeno ostvarivanje prava iz radnog odnosa, a pre svega u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Međutim, brojni su problemi pre svega u sferi primene tih propisa, dakle u sprovedenom kontrolnom mehanizmu, koji u osnovi ne obezbeđuju primenu zakonskih propisa. Brojni problemi koji direktno ili indirektno utiču na zakonitost rada nastaju i zbog velikog broja otvorenih pitanja u funkcionisanju inspekcijskog sistema.
  10. Naglašena je potreba da se u narednom periodu, po prioritetu, razreše dileme i suprostavljene stavove popitanjima:
    • stručnog osposobljavanja zaposlenih za bezbedno rukovanje opremom za rad saglasno Zakonu i tehničkim propisima;
    • angažovanja zaposlenih na privremenim i povremenim radovima, a pre svega preko komercionalnih ugovora, omladinskih i studentskihzadruga;
    • u kojim okolnostima direktor možedaobavlja poslove lica za bezbednost u pravnom licu sa licencom ;
    • definicije radnog mesta sa povećanim rizikom i poslova sa povećanim rizikom, i da po ovom pitanju stav usaglase Inspektorat rada i Uprava za bezbednost i zdravlje naradu: usaglašavanja propisanih evidencija u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu sa potrebama u praksi;
    • statusa službe medicine

Vladan Mitrović, spec. struk. inž. zašt. na radu.

Vladan Mitrovic i Bora Zastita u časopisu Zaštita u praksi
28. april, Medjunarodni dan bezbednosti i zdravlja na radu